Edukativni tekst, pitanja i odgovori i linkovi na brošure koje je izradio Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

PITANJA I ODGOVORI ZA VAKCINACIJU PROTIV COVID-19 OBOLJENJA

ŠTA JE VAKCINACIJA?

Vakcinacija je jedna od najefikasnijih javnozdravstvenih mjera u historiji medicine koja je samostalno produžila ljudski vijek za najmanje 20 godina. Vakcinacijom protiv COVID-19 u organizam unosimo materiju koja stimuliše naš imunološki sistem da samostalno stvara otpornost (imunitet) na koronavirus.

ZAŠTO SE TREBA VAKCINISATI?

Vakcinacija je najdjelotvorniji način zaštite od bolesti COVID-19 i najučinkovitiji način suzbijanja širenja pandemije. Vakcinisanjem štitite sebe i osobe s kojima živite ili s kojima dolazite u kontakt. Sve registrirane vakcine u BiH i Evropskoj uniji djelotvorno štite od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrtnih ishoda.

ZAŠTO VAKCINA UMJESTO LIJEKA?

Zasad ne postoji specifičan lijek protiv bolesti COVID‑19 i teško da će biti pronađen u skorije vrijeme. Stoga su, odmah nakon početka pandemije, brojne države i svjetska zdravstvena zajednica uložili velike napore u istraživanje mogućnosti proizvodnje vakcine protiv te bolesti. Ti su napori brojnih istraživača u izuzetno kratkom roku rezultirali proizvodnjom potencijalnih vakcina i početkom provođenja potrebnih ispitivanja.

KAKO ĆE SE PROVODITI PLAN VAKCINACIJE U KANTONU SARAJEVO?

Vakcinacija protiv bolesti COVID-19 provodit će se u skladu s prijedlogom Plana vakcinacije protiv bolesti COVID-19 u FBIH. Plan još uvijek ne sadrži podatke o vremenu isporuke pojedinih vrsta vakcina, distribuciji i broju doza u pojedinim tranšama isporuke, jer navedeni podaci još uvijek nisu poznati. Logistika, odnosno skladištenje i distribucija vakcina dogovara se s proizvođačima/dobavljačima, s obzirom na to da su uslovi skladištenja i rokovi korištenja vakcina različiti kod svakog proizvođača.

KOJE SU PRIORITETNE SKUPINE ZA VAKCINACIJU?

Prioritetne skupine za vakcinaciju protiv bolesti COVID-19 obuhvataju na prvom mjestu uposlenike u zdravstvu (zdravstvene ustanove koje se bave pregledom, testiranjem i liječenjem pacijenata), te potom korisnike i uposlenike pružatelja usluge smještaja osoba starije životne dobi i odraslih osoba s invaliditetom (socijalne ustanove za smještaj starih I nemoćnih lica). Nakon vakcinacije ovih skupina stanovništva predviđeno je da se vakcinišu starije osobe od 60 godina (u situaciji nedovoljnog broja vakcina protiv COVID-19 Stručno savjetodavno tijelo (SST) FMZ je donijelo zaključak da se prvo vakcinišu osobe starije od 75 godina). Nakon toga će se vakcinisati osobe mlađe od 60 godina sa hroničnim oboljenjima i esencijalnim zanimanjima (policija, obrazovanje…). U slučaju nabavke većih količina vakcine, vakcinacija će se ponuditi svim zainteresiranim građanima.

SST za imunizaciju prema novim ažuriranim podacima od aprila 2021. preporučuje da osobe mlađe od 75 godina koji spadaju u naročito ranjivu skupinu zbog kliničkog stanja treba ponuditi vakcinaciju zajedno sa skupinom od 60-74 godine. Brojne osobe koje su naročito ranjive zbog kliničkog stanja će imati neki stupanj imunosupresije ili će biti imunokompromitirani i možda neće odgovoriti na vakcinu. Zbog toga je naročito važno da nastave slijediti individualne mjere za prevenciju infekcije.

PRIORITETNE SKUPINE ZA CIJEPLJENJE PROTIV COVID-19:

Zdravstveni djelatnici i pomoćno osoblje u zdravstvenim ustanovama
Starije osobe u socijalnim ustanovama za zbrinjavanje starijih i njegovatelji
Osobe preko 75 godina
Osobe 60-74 godina
Osobe (mlađe od 75 godina) naročito ranjive zbog kliničkih stanja (odrasle osobe sa Downovim sindromom Primatelji transplantiranih organa Osobe sa karcinomom (nisu u remisiji), osobe sa ozbiljnim respiratornim stanjima: cistična fibroza, teška astma i teška kronična opstruktivna bolest pluća, osobe sa rijetkim bolestima koje povećavaju rizik od infekcije, osobe sa asplenijom ili disfunkcijom slezene, osobe na dijalizi)
Osobe ispod 60 godina sa kroničnim bolestima i stanjima (hronične bolesti respiratornog i kardiovaskularnog sistema, hronične bolesti bubrega i jetre, dijabetesom, hroničnim neurološkim bolestima i različitim tipovima imunosupresije, asplenijom ili disfunkcijom slezene, morbidno pretilih, teška mentalna oboljenja)
Osobe zaposlene u značajnim javnim službama – policija, prosvjeta, socijalne službe i dr.
Ostale dobne skupine

KOJA JE CIJENA VAKCINACIJE?

Vakcina je besplatna, kako bi svi građani mogli dobiti potrebnu zaštitu od zaraze virusom.

KO SE MORA VAKCINISATI?

Vakcinacija je dobrovoljna, ali da bi bilo efikasno ključno je da se velika većina građana vakciniše. I oni kod kojih efikasnost vakcine ne bude sto postotna ipak će im pružiti djelimičnu zaštitu te će u slučaju zaraze s koronavirusom imati blaže simptome i razvijati blaže oblike bolesti nego bez vakcinisanja.

KO PROVODI VAKCINACIJU?

Kada je u pitanju logistika provođenja vakcinacije, BIH će se osloniti na sistem vakcinacije kod uobičajenog sezonskog vakcinisanja, ali pojačan s obzirom na velik broj građana koji u kratkom vremenu ovom vakcinacijom trebaju biti obuhvaćeni. Ljekari porodične/obiteljske medicine će vakcinisati stanovništvo.

GDJE SE PROVODI VAKCINACIJA?

Na početku vakcinacije kod vakcinacije prioritetnih skupina, vakcinacija se provodila kampanjski u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite za stare i nemoćne osobe.

Građani Kantona Sarajevo, vakcinišu se kroz kampanje masovne imunizacije u Olimpijskoj dvorani Juan Antonio Samaranch - “Zetra”, uz prethodnu registraciju na aplikaciji Zavoda zdravstvenog osigranja, a nakon čega bivaju obavješteni o terminu vakcinacije.

KAKO SE PRIJAVITI NA VAKCINACIJU?

Prijava na vakcinaciju se vrši elektronskim putem kroz aplikaciju Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Sam process prijave je jednostavan te zahtjeva osnovne podatke o osobi.

Link za prijavu: CoVID19 - prijava za vakcinaciju (ezoblak.ba)

KAKO SE GRAĐANI MOGU INFORMISATI?

Ključno je pravovremeno i pouzdano informisanje građana o sigurnosti i efikasnosti vakcinacije te o nezamjenjivoj važnosti vakcinacije u zaštiti ličnog zdravlja ali i zdravlja drugih.

U tom pogledu na web stranicama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, svakodnevno se postavljaju aktuelne informacije o procesu vakcinacije i o samim vakcinama.

Link ZZJZKS: Coronavirus Vakcine – ZZJZKS

Link ZZJZFBIH: Informacije o cjepivu – ZZJZ FBiH

DA LI SU VAKCINE SIGURNE?

Prije stavljanja na tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri regulatornom tijelu te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti. U ovom slučaju, da bi vakcina bila dozvoljena na teritoriji Evropske unije treba je odobriti Evropska agencija za lijekove.

Iako se za ove vakcine razvoj i regulatorni postupci provode ubrzano, konačno odobrenje mogu dobiti samo ako se dokaže da imaju pozitivan sigurnosni profil.EU ima sveobuhvatan sistem praćenja sigurnosti, odnosno farmakovigilancije, koji omogućuje uspostavljanje mjera kojima bi se rizik primjene lijekova i vakcina sveo na najmanju moguću mjeru, osiguranje izvještavanja o sumnjama na nuspojave, otkrivanje potencijalnih štetnih učinaka te rano uvođenje potrebnih mjera za njihovo ublažavanje.

U sklopu takvog praćenja, provest će se studije nakon stavljanja vakcina u promet. Provođenje nekih od ovih studija mogu se zahtijevati od firmi kao dio uvjeta za zadržavanje odobrenja za stavljanje u promet. Pojedine studije kojima se prikupljaju podaci o djelotvornosti imaju namjenu pružiti dodatne informacije, npr. o dugotrajnoj zaštiti ili o potrebi i vremenskom rasporedu doza za revakcinaciju, kao dopunu podacima o djelotvornosti dobijenim u kliničkim ispitivanjima.Lijekove i vakcine protiv bolesti COVID-19 se nakon odobrenja prati posebno intenzivno i s tim ciljem se na evropskom nivou upravo uvode novi mehanizmi pomoću kojih ćemo moći prikupiti još više podataka o sigurnosti njihove primjene.

U toku je priprema za praćenje vakcina te Evropska agencija za lijekove (EMA) izrađuje Plan praćenja sigurnosti kako bi osigurala da se sve nove informacije koje se pojave u kontekstu pandemije, uključujući bilo koji sigurnosni signal relevantan za ocjenu omjera koristi i rizika vakcina, odmah identificiraju i ocijene te kako bi se pravovremeno poduzele sve odgovarajuće regulatorne aktivnosti radi zaštite javnog zdravlja. Te aktivnosti uključuju prikupljanje podataka o izloženosti vakcinama COVID-19, otkrivanje i upravljanje sigurnosnim signalima, transparentnost i uspostavljanje evropske infrastrukture za praćenje vakcina, uključujući provođenje multicentričnih retrospektivnih studija na pacijentima s bolešću COVID-19. To se obično provodi za svaku vakcinu, ali u kontekstu pandemije ove aktivnosti su posebno važne i provode se u većem obimu.

Uz navedene aktivnosti, bit će osigurana brza i jasna komunikacija o rezultatima praćenja sigurnosti. EMA se obavezala osigurati najviši mogući nivo transparentnosti za lijekove povezane s bolešću COVID-19 (uključujući vakcine), s obzirom na visoki javni interes i potrebu da se važne informacije podijele sa naučnom zajednicom i pridonesu daljoj globalnoj saradnji.

KOJE VAKCINE SU U UPOTREBI U BORBI PROTIV COVID-19?

Vektorske vakcine

Vektorske (adenovirusne) vakcine koriste oslabljenu verziju bezopasnog adenovirusa (vektor) u koji je ubačen genetski materijal novog koronavirusa za sintezu spike proteina. Kada vektor virus uđe u naše ćelije, genetski materijal daje ćelijama uputstvo da naprave spike protein, na koji naše imune ćelije stvaraju antitijela i čime se pokreće ćelijski imuni odgovor. Spike protein ili protein šiljka je protein pomoću kojeg virus SARS-CoV-2 inficira naše ćelije, a koji koronavirusu daje izgled krune, po kojoj je dobio ime. Spike protein je identificiran kao ključni antigen virusa SARS-CoV-2 koji pokreće reakciju našeg organizma i uslovljava težinu kliničke slike. Adenovirusi u ovim vakcinama tehnologijama genetičke rekombinacije gube mogućnost repliciranja tj. “razmnožavanja”.

Ovi virusi ne mogu izazvati COVID-19. Vakcine koje su bazirane na vektorima su: Sputnik V, AstraZeneca/Oxford i Johnson&Johnson/Janssen vakcina.

AstraZeneca

AstraZeneca je adenovirusna vektorska vakcina koju je AstraZeneca razvila s Univerzitetom Oksford. Covidshield vakcina i koreanska AstraZeneca vakcina su identične AstraZeneca vakcinama! Ne radi se o „kopiji“ AstraZeneca vakcine, nego o istoj vakcini, samo pod drugim nazivom. Podaci Univerziteta Oxford ukazuju da nakon primanja prve doze vakcine, efikasnost ove vakcine iznosi oko 76%, a nakon druge doze oko 82% s intervalom pouzdanosti od 62.7% - 91.7% nakon više od 12 sedmica. Druga doza ove vakcine se daje nakon 4 do 12 sedmica, a posljednja istraživanja govore da je najbolje drugu dozu primiti što kasnije, nakon 8 ili 12 sedmica, jer je ova vakcina efikasnija i titar antitijela je veći ako je vremenski razmak između doza duži. Nuspojave ove vakcine su: umor, grozica, bol, otok i crvenilo na mjestu primjene vakcine, bol u zglobovima i mišićima, glavobolja.

Sputnik V

Ruska vakcina Sputnik V/Sputnjik V Instituta Gamaleja bazirana je na adenovirusnom vektoru i prema dosadašnjim istraživanjima ima efikasnost od 91.6% nakon 2 doze. Ova vakcina štiti 100% od komplikacija i teške slike COVID-19 te smrtnog ishoda. Dvije doze ove vakcine se daju u razmaku od 3 sedmice.

Od najčešćih nuspojava vezanih za ovu vakcine navode se:simptomi slični gripi, groznica, bol u zglobovima i mišićima, glavobolja, lokalne reakcije poput bola i oticanja na mjestu primjene vakcine.

mRNA vakcine

Vakcine protiv COVID-19 bazirane na informacijskoj RNK (messenger RNA) ubacuju u naše ćelije lipidne nanočestice u kojima se nalazi segment genetičke poruke virusa SARS-CoV-2 zadužene za sintezu spike proteina. Messenger RNK ulazi u ćeliju i pokreće sintezu spike proteina koji će dovesti do reakcije našeg imunološkog sistema i stvaranja antitijela. Na ovom principu su bazirane vakcine kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna. Ove vakcine ne mogu izazvati COVID-19.

Pfizer/BioNTech i Moderna

Prema dosadašnjim istraživanjima, obje ove vakcine su efikasne, odnosno potiču imunološku reakciju organizma i stvaranje antitijela i ćelijskog imuniteta. Efikasnost Pfizerove vakcine je prema ovim istraživanjima 95%, a Modernine 94,1%. Obje vakcine se daju u dvije doze, instramuskularno u rameni mišić, Pfizer u razmaku od 21 dan, a Moderna od 28 dana. Pfizer/BioNTech i Modernina vakcina protiv COVID-19 izazivaju sljedeće nuspojave: bol na mjestu uboda, groznicu, mučninu i bol u zglobovima. Većina nuspojava je blagog do umjerenog intenziteta i kratkog trajanja. Kod ovih vakcina postoji mogućnost anafilaktičke reakcije (jake alergijske reakcije), ali su ovakvi slučajevi izuzetno rijetki, i najverovatnije su, prema dosadašnjim istraživanjima, rezultat reakcije na polietilen glikol koji je sastavni dio ovih vakcina.

Inaktivirane (mrtve) vaccine

Mrtve vakcine protiv COVID-19 do sada su razvile kineske kompanije Sinopharm i Sinovac. U ovim vakcinama virus COVID-19 je umrtvljen ili oštećen tako da se ne može umnožavati. One ne mogu izazvati COVID-19, i posebno su pogodne za primjenu kod imunokompromitovanih osoba. Prijavljena efikasnost Sinopharm vakcine je 76% (Kina) odnosno 86% (UAE). Prijavljena efikasnost Sinovac vakcine u istraživanjima varira od 50,4% do 91,2%. I Sinopharm i Sinovac vakcine se daje u intervalu od 28 dana. Mrtve vakcine rijetko izazivaju česte ili burne nuspojave. Takav je slučaj i sa ove dvije vakcine, kod kojih su u pojedinim slučajevima prijavljene sljedeće nuspojave: bol i otok na mjestu primjene vakcine, umor ili simptomi slični prehladi

DA LI mRNA VAKCINA MOŽE PROMIJENITI NAŠ GENETIČKI KOD?

Ovo nije moguće s RNK vakcinom. Da bi neki RNK virus „upisao“, transkribovao svoj genetički kod u našu DNK, mori koristiti enzim reverznu transkriptazu. Virusi koji ovo mogu nazivaju se retrovirusi. Virus SARS-COV-2 je RNK virus, a ne retrovirus. Čak ni u prirodnoj infekciji on ne može da se upiše u naš genetički materijal. Ako nema ovog tipa virusa ili specifičnog potrebnog enzima reverzne transkriptaze – a nema ih u vakcini – onda to nije moguće. Naš organizam sam nema sposobnost stvaranja te molekule koja omogućava ubacivanje RNK virusa u našu DNK.

DA LI SU MOGUĆE NUSPOJAVE?

Jednako kao i drugi lijekovi, primjena vakcina ima koristi i rizike. Iako su, uopšteno govoreći vakcine vrlo efikasne, niti jedna vakcina neće spriječiti nastanak bolesti kod svake osobe te svaka vakcina u dijelu vakcinisanih osoba može izazvati nuspojave.

Prije davanja odobrenja za stavljanje vakcina u promet potrebno je kliničkim podacima dokazati da su koristi daleko veće od bilo kojih nuspojava ili potencijalnih rizika. Sigurnost svih lijekova intenzivno se prati, kako u ispitivanjima prije davanja odobrenja, tako i kroz različite studije te sisteme spontanog prijavljivanja nuspojava koji se provode nakon što se vakcina nađe na tržištu. U uputstvu proizvođača navedene su uobičajene i očekivane reakcije koje prolaze najčešće nakon jedan do dva dana.

U slučaju pojave neuobičajene neželjene reakcije iste će ljekar prijaviti na Obrascu koji je objavljen u Pravilniku o imunizacijama. Nakon popunjavanja svih rubrika u Obrascu isti se dostavlja u JU ZZJZKS, ZZJZFBIH i Agenciji za lijekove, u skladu sa uputama u Pravilniku o imunizacijama. Nadležni epidemiolog iz JU ZZJZKS u skladu sa HESom primarnog nivoa Zavoda će izvršiti ispitivanje prijavljenja neželjene reakcije, te popuniti Obrazac iz Pravilnika o imunizaciji i isti dostaviti u ZZJZFBIH. Sve zaprimljene prijave smatraju se sumnjama na nuspojavu lijeka i koriste se za kontinuiranu procjenu sigurnosnog profila lijeka, čime se osigurava da se u prometu nalaze samo oni lijekovi čiji je omjer koristi i rizika primjene pozitivan.

Prije nego što se vakcina odobri za primjenu, njena sigurnost i efikasnost (koja se mjeri u kliničkim ispitivanjima) temelji se na rezultatima kontroliranih randomiziranih kliničkih ispitivanja čiji se sudionici biraju na temelju određenih kriterija te se među njima nasumično provodi vakcinacija i prate se u kontroliranim uslovima u skladu s unaprijed definisanim protokolima.

Nakon odobrenja vakcina će se koristiti kod većeg broja ljudi, odnosno kod “stvarnih” pacijenata. Određene nuspojave, osobito one rijetke ili vrlo rijetke, mogu se pojaviti, npr. kada se vakcinišu milioni ljudi. Stoga evropsko zakonodavstvo zahtijeva praćenje sigurnosti svih lijekova, uključujući vakcine, dok god su u primjeni.

KOJE SU TO NAJČEŠĆE NUSPOJAVE NAKON VAKCINACIJE?

Poznati lakši neželjeni događaji nastali od COVID 19 vakcine slični su onima iz drugih vakcina koje se apliciraju pomoću injekcija i uključuju bol na mjestu uboda, glavobolju, umor, bolovi u mišićima. Ostali lakši neželjeni događaji uključuju povišenu temperaturu, drhtavicu, mučninu, artralgiju (bol u zglobovima). Do danas nisu zabilježeni ozbiljni sigurnosni problemi.

KOJE SU KONTRAINDIKACIJE ZA VAKCINACIJU?

Opšta predostrožnost/kontraindikacija za bilo koju vakcinu jeste moguća alergijska reakcija (uključujući anafilaksu) na neku komponentu vakcine, kao i trenutno postojanje akutnog oboljenja sa povišenom temeraturom kod osobe koja se želi vakcinisati.

KOLIKO PUTA SE TREBA VAKCINISATI?

Kako bi vakcina mogla učinkovito zaštititi od zaraze koronavirusom, potrebno je primiti dvije doze vakcine u razmaku od nekoliko sedmica (prema uputama proizvođača). Ukoliko iz različitih medicinskih, ili nemedicinskih razloga, osoba ne može da primi drugu dozu vakcine u predviđenom vremenskom periodu, drugu dozu treba dati tako da odlaganje bude što je moguće kraće.

MOGU LI OSOBE KOJE SU VEĆ PREBOLJELE COVID-19 PRIMITI VAKCINU?

Osobe koje su primile vakcinu protiv COVID-19 oboljenja tokom ispitivanja, a prethodno su preboljele COVID 19, nije bilo nikakvih dodatnih nuspojava. Vakcinacija osoba koje su preležale COVID 19, može se sprovesti najranije mjesec dana nakon kliničkog izlječenja, odnosno pozitivnog rezultata PCR testa kod asimptomatskih osoba. Osobe koje su imale potvrđenu SARS-COV-2 infekciju u proteklih 6 mjeseci mogu odgoditi vakcinaciju do isteka navedenog perioda.

MOGU LI OSOBE KOJE TRENUTNO BOLUJU OD COVID-19 PRIMITI VAKCINU?

Vakcinacija osoba sa akutnom simptomatskom SARS-COV-2 infekcijom se treba odložiti do završetka akutne faze i oporavka.

MOGU LI OSOBE OBOLJETI OD COVID-19 NAKON PRIMLJENJE VAKCINE?

Mogu se dogoditi tri stvari, da neko ko je primio vakcinu ipak dobije COVID-19:

Osoba koja je bila u kontaktu sa virusom prije nego što se vakcinisala, tako da je u trenutku vakcinacije bila u inkubaciji;
Osoba koja je bila u kontaktu sa virusom u toku 10-tak dana u kojima se tek razvijaju antitijela;
Osoba je primila tek prvu dozu vakcine i nije imala dovoljan titar zaštitinih antitijela.

Imunološka reakcija organizma nije „na dugme“. Jednostavno treba vremana da se počnu razvijati antitijela i zato se prvih 10-15 dana treba jako dobro čuvati, a treba se čuvati i prije vakcinacije. Oni ljudi koji su vakcinisani protiv COVID-19 a poslije oboljeli često spadaju i u grupe kojima se teško čuvati od infekcije, recimo zdravstveni radnici imaju taj rizik.

mRNA vakcine ne sadrže nikako virus SARS-COV-2, ni umrtvljen niti „živ“ virus koji se može replicirati. To znači da se COVID-19 ne može dobiti od ovih vakcina.

Druge vakcine imaju drugačiju tehnologiju, ali niti jedna od vakcina protiv COVID-19 koje su registrovane ili pred registracijom, ne sadrži virus SARS-COV-2.

Ovo isto je zabilježeno i kod vakcina protiv gripe. Zato je savjet ljekara da se osoba čuva 15-tak dana nakon vakcinacije dok se još ne formiraju antitijela.

MOŽE LI SE VAKCINOM SMANJITI PRIJENOS VIRUSA S JEDNE OSOBE NA DRUGU?

Još nije poznat učinak vakcinacije vakcinom protiv COVID-19 oboljenja na širenje virusa SARS-COV-2 u zajednici. Nije još poznato u kojoj mjeri vakcinisane osobe mogu i dalje prenositi i širiti virus. Zbog nedostatka podataka da vakcinacija sprječava rizik od transmisije, SZO ne preporučuje vakcinaciju putnika, osim ako ne pripadaju rizičnoj skupini određenoj planom vakcinacije.

KOLIKO DUGO TRAJE ZAŠTITA VAKCINOM PROTIV COVID-19 OBOLJENJA?

Trenutno nije poznato koliko dugo traje zaštita vakcinom protiv COVID-19 oboljenja. Osobe vakcinisane tokom kliničkog ispitivanja nastavit će se pratiti još dvije godine kako bi se prikupilo više informacija o trajanju zaštite.

MOGU LI DJECA PRIMITI VAKCINU?

Za djecu i adolescente ispod 16 godina nema podataka o efikasnosti i sigurnosti vakcine. Dok podaci ne budu dostupni ne preporučuje se vakcinacija djece i adolescenata ispod 16 godina. EMA je s proizvođačem vakcina postigla dogovor o planu ispitivanja vakcina na djeci u kasnijoj fazi. Vakcina protiv COVID-19 nisu namjenjena djeci mlađoj od 16 ili 18 godina: granična dob za vakcinaciju zavisi od vrste vakcine.

MOGU LI IMUNOKOMPROMITIRANE OSOBE PRIMITI VAKCINU?

Dostupni su ograničeni podaci o imunokompromitiranim osobama (osobama oslabljenog imunog sistema; osobe na kortikosteroidnoj terapiji, imunosupresivima). Iako odgovor na vakcinu u imunokompromitiranih osoba može biti nešto slabiji, nema posebnih razloga za zabrinutost u pogledu sigurnosti. Imunokompromitirane osobe mogu primiti vakcinu jer one mogu biti izložene većem riziku od oboljevanja od COVID-a 19.

MOGU LI OSOBE SA AUTOIMUNIM BOLESTIMA PRIMITI VAKCINU?

Osobe sa autoimunim bolestima koje nemaju kontraindikaciju na vakcinu mogu se vakcinisati.

MOGU LI OSOBE SA KOMORBIDITETIMA PRIMITI VAKCINU?

Pojedini komorbiditeti su identificirani da povećavaju rizik od težeg oboljevanja od COVID-19 i smrti. Treća faza kliničkog istraživanja je pokazala da je vakcina imala sličnu efikasnost i sigurnost i kod osoba sa komorbiditetima. Komorbiditeti koji su posmatrani: hipertenzija, dijabetes, astma, bolesti pluća, jetre i bubrega, hronična (stabilna i kontrolisana) infekcija HIV-om, hepatitis C i B.

MOGU LI TRUDNICE PRIMITI VAKCINU?

Trudnice su izložene većem riziku od težeg oblika COVID-19 od ostalih žena u reproduktivnoj dobi. Podaci o vakcinaciji trudnica trenutno nisu dovoljni da bi se napravila procjena. Kako više podataka bude dostupno tako će se revidirati i preporuke. Trenutno, SZO ne preporučuje vakcinaciju trudnica, osim ako korist od vakcinacije nadilazi potencijalni rizik, kao što su zdravstveni radnici sa komorbiditetima koji ih stavljaju u rizičnu skupinu. Biološki i klinički je malo vjerovatno da vakcina predstavlja rizik za buduću trudnoću, posebno mRNA vakcina jer to nije živa vakcina, mRNA ne ulazi u ćelijsko jedro i brzo se razgrađuje.

Ispitivanja na životinjama ne upućuju na direktan ili indirektan štetan učinak na trudnoću, embriofetalni razvoj, porođaj ili postnatalni razvoj. Ispitivanja na životinjama ne ukazuju na direktan ili indirektan štetan učinak na reprodukciju. SZO ne preporučuje testiranje na trudnoću prije vakcinacije.

MOGU LI DOJILJE PRIMITI VAKCINU?

Dojenje obezbjeđuje brojne zdravstvene koristi za ženu i dijete. Očekuje se slična efikasnost vakcine kod žena koje doje kao i kod bilo koje odrasle osobe. Međutim, trenutno nema podataka o sigurnosti vakcine kod dojilja i učinku vakcine na dijete koje doji. Biološki i klinički je malo vjerovatno da vakcina predstavlja rizik za dijete koji doji, posebno mRNA vakcina jer to nije živa vakcina, mRNA ne ulazi u ćelijsko jedro i brzo se razgrađuje. Na osnovu navedenog, žena koja doji i nalazi se u grupi kojoj je preporučena vakcinacija bi trebala imati priliku da se vakciniše kao sve druge osobe. SZO ne preporučuje prekidanje dojenja nakon vakcinacije.

MOGU LI OSOBE S ALERGIJAMA PRIMITI VAKCINU?

Jedina kontraindikacija za primanje vakcine protiv COVID-19 je alergijska reakcija na jedan od sastojaka vakcine. Historija bilo kakve iznenadne alergijske reakcije na druge vakcine i parenteralnu terapiju zahtjeva oprez, ali nije kontraindikacija. Navedene osobe potrebno je promatrati najmanje 30 min nakon imunizacije. U principu, osobe koje su imale alergijske reakciju na prvu dozu ne trebaju primiti drugu dozu vakcine. Hrana, kontakt i sezonske alergije se ne uzimaju kao mjere opreza.

KAKO VAKCINA DJELUJE U OSOBA RAZLIČITIH ETNIČKIH SKUPINA I RAZLIČITOG SPOLA?

Glavnim ispitivanjem bile su obuhvaćene osobe različitih etničkih skupina i različitog spola. Djelotvornost od oko 95% zabilježena je u osoba u oba spola te svih rasnih i etničkih skupina.

INFORMACIJE O POJEDINAČNIM VAKCINAMA

Informacije o pojedinačnim vakcinama možete pronaći na narednim linkovima:

AstraZeneca:

Vaxzevria, COVID 19 Vaccine (ChAdOx1 S [recombinant])

Uputstvo-za-primjenu-cjepivo-Vaxzevria.pdf

COVID-19 Vaccine AstraZeneca MO_EC decision

Pfizer/BioNTech

Upute-za-primjenu-Pfizer-BioNtech.pdf (zzjzfbih.ba)

Comirnaty, INN-COVID-19 mRNA Vaccine (nucleoside-modified) (zzjzfbih.ba)

Sinovac (CoronaVac)

Upute-za-cjepivo-CoronaVac.pdf (zzjzfbih.ba)

Studije-o-učinkovitosti-cjepiva-CoronaVac.pdf (zzjzfbih.ba)

Sinopharm

Uputstvo-za-upotrebu-cjepiva-protiv-SARS-CoV-2-Sinopharm.pdf (zzjzfbih.ba)

Izvor literature:

Globalni priručnik o nadzoru nad AEFI događajima https://www.who.int/vaccine_safety/publications/aefi_surveillance/en/
Priručnik za procjenu uzrokovanosti AEFI događaja

https://www.who.int/vaccine_safety/publications/gvs_aefi/en/

Preporuke SZO za mRNA vakcinu protiv COVID-19 (s modificiranim nukleozidima) – COMIRNATY®: https://extranet.who.int/pqweb/sites/default/files/documents/TAG-EUL_PublicReport_Pfizer_31DEC20.pdf
Sažetak opisa svojstava lijekova: https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2021/02/Sa%C5%BEetak-opisa-svojstava-lijeka-cjepivo-Comirnaty.pdf
Evropska agencija za lijekove – Cominarty: EPAR – Informacije o proizvodu: https://www.ema.europa.eu/en/documents/product-information/comirnaty-epar-product-information_en.pdf
Privremene preporuke za upotrebu vakcine Pfizer–BioNTech protiv COVID-19, BNT162b2, prema postupku odobrenja za hitnu upotrebu: https://www.who.int/publications/i/item/WHO-2019-nCoV-vaccines-SAGE_recommendation-BNT162b2-2021.1
Dokumenti CDC-a o vakcini Pfizer-BioNTech protiv COVID-19: https://www.cdc.gov/vaccines/covid-19/info-by-product/pfizer/index.html
Kako se cjepiva prate nakon stavljanja u promet? https://www.halmed.hr/COVID-19/Odgovori-na-najcesca-pitanja/Kako-se-cjepiva-prati-nakon-stavljanja-u-promet/
WHO. Guidance on developing a national deployment and vaccination plan for COVID-19 vaccines. 16 November 2020 Dostupno na:

https://www.who.int/publications/i/item/WHO2019-nCoV-Vaccine_deployment-2020.1

Da li RNK vakcine od Pfizer (Fajzer) i Moderna mogu mijenjati našu DNK i genetički nas modificirati? https://vakcine.ba/covid-19-i-vakcinacija/rnk-vakcine-od-pfizer-i-moderna-ne-mogu-mijenjati-nasu-dnk-i-geneticki-nas-modificirati/
Pfizer i Moderna vakcine: Mogu li nas genetički modifikovati https://ba.voanews.com/a/pfizer-i-moderna-vakcine-mogu-li-nas-geneticki-modifikovati/5695599.html
Preporuke stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju o prioritetnim skupinama za cijepljenje protiv COVID-19

https://www.zzjzfbih.ba/wp-content/uploads/2021/04/Preporuke-Stru%C4%8Dnog-savjetodavnog-tijela-za-imunizaciju-o-prioritetnim-skupinama-za-cijepljenje-protiv-COVID.pdf

EDUKATIVNI MATERIJAL U SVRHU PROMOCIJE COVID-19 VAKCINACIJE